You are here

Primary tabs

OSH_002178_0.jpg

Kako provoditi procjenu rizika

Na razini Europske unije ne postoje fiksna pravila kojima se određuje način provedbe procjene rizika (trebali biste provjeriti određene zakone povezane s procjenom rizika u svojoj državi). Međutim, sljedeća biste dva načela trebali uvijek uzimati u obzir prilikom provođenja procjene rizika:

  • strukturiranje procjene na način kojim se osigurava posvećivanje svim bitnim opasnostima i rizicima (tj. nemojte zanemarivati zadatke poput čišćenja, koji se možda događaju izvan uobičajenog radnog vremena, ili pomoćne odjele poput prešanja otpada);

  • nakon što se identificira rizik, započinjanje procjene od prvog načela tako da postavite pitanje može li se rizik eliminirati.

Postupan pristup procjeni rizika

U Europskim smjernicama za procjenu rizika na radu predlaže se pristup koji se temelji na nekoliko različitih koraka. To nije jedina metoda za provođenje procjene rizika. Naime, postoje različite metodologije kojima se može postići isti cilj. Ne postoji jedan „ispravan” način izvršavanja procjene rizika i različiti pristupi mogu biti djelotvorni u različitim okolnostima.

U većini poduzeća, posebice u malim i srednjim poduzećima, jednostavan pristup od pet koraka (koji obuhvaća elemente upravljanja rizikom), kao što je onaj naveden u nastavku, trebao bi dobro funkcionirati.

Korak 1. Identificiranje opasnosti i ugroženih osoba

Pronalaženje stvari na radnom mjestu koje mogu nanijeti ozljedu i identificiranje radnika koji mogu biti izloženi opasnostima.

Korak 2. Procjena i određivanje prioriteta rizika

Procjena postojećih rizika (ozbiljnost i vjerojatnost moguće ozljede...) i određivanje prioriteta među rizicima prema važnosti.

Korak 3. Donošenje odluka o preventivnim mjerama

Identificiranje prikladnih mjera za eliminaciju ili kontrolu rizika.

Korak 4. Poduzimanje mjera

Primjena preventivnih i zaštitnih mjera kroz plan određivanja prioriteta.

Korak 5. Praćenje i provjera

Procjena bi se trebala redovito provjeravati kako bi se osigurala njezina ažurnost.

Međutim, važno je znati da postoje i druge metode koje jednako dobro funkcioniraju, posebice za složenije rizike i okolnosti. Vrsta pristupa procjeni koja će se primijeniti ovisi o sljedećim čimbenicima:

  • prirodi radnog mjesta (npr. fiksna ili privremena poslovna jedinica);

  • vrsti procesa (npr. radovi koji se ponavljaju, procesi koji se razvijaju/mijenjaju, rad na zahtjev);

  • izvršenom zadatku (npr. redoviti, povremeni ili visokorizični);

  • tehničkoj složenosti.

U nekim je slučajevima prikladna primjena jednog postupka koji obuhvaća sve rizike na radnom mjestu ili aktivnosti. U drugim slučajevima mogu biti prikladni različiti pristupi za različite dijelove radnog mjesta.

Vođenje evidencije o procjeni rizika

Potrebno je voditi evidenciju o rezultatima procjene rizika na radu. Takva se evidencija može upotrebljavati kao osnova za:

  • informacije koje treba priopćiti osobama kojih se to tiče;

  • praćenje s ciljem procjene jesu li uvedene potrebne mjere;

  • dokaz koji se može podnijeti nadzornim tijelima;

  • moguće ispravke ako se promijene okolnosti.

Preporučuje se evidentiranje sljedećih pojedinosti:

  • imena i funkcija jedne ili više osoba koje provode ispitivanje;

  • opasnosti i rizika koji su identificirani;

  • skupina radnika koje se suočavaju s posebnim rizicima;

  • potrebnih mjera zaštite;

  • pojedinosti o uvođenju tih mjera, poput imena odgovorne osobe i datuma;

  • pojedinosti o naknadnom praćenju i dogovorima za provjeru, uključujući datume i osobe koje sudjeluju;

  • pojedinosti o sudjelovanju radnika i njihovih predstavnika u procesu procjene rizika.

Evidenciju o procjeni potrebno je sastaviti u dogovoru s radnicima ili njihovim predstavnicima ili uz njihovo sudjelovanje te im ona treba biti dostupna radi informiranja. Radnici kojih se to tiče u svakom bi slučaju trebali biti obaviješteni o ishodu svake procjene koja je povezana s njihovom radnom stanicom i o mjerama koje se provode kao rezultat te procjene.